Održana aukcija dijela stvari Hju Hefnera: Prodano je legendardno tamno-crveno odijelo, ali i prsten za viagru
Sako tamno-crvenog smoking odijela što ga je rado nosio utemeljitelj “Playboya” Hju Hefner (Hugh Hefner) prodan je na aukciji u Los Anđelesu za 41,600 dolara, a među ponuđenim predmetima našao se i njegov pisaći stroj iz studentskih dana, te prvi broj časopisa koji ga je proslavio.
Pisaći stroj je postigao najvišu cijenu, čak 162,500 dolara. Koristio ga je za stvaranje prvog broja “Playboya” koji je izašao 1953. godine, kazali su iz aukcijske kuće “Julien’s Auctions”.
Prvi Hefnerov lični primjerak slavnog časopisa za muškarce s Merlin Monro (Marylin Monroe) na naslovnici prodan je za 31,250 dolara.
Hju Hefner umro je u septembru 2017. u 91. godini, a imovinu je ostavio svojoj fondaciji koja je nedavno odlučila neke njegove predmete ponuditi na aukciji.
Najneobičniji predmeti ponuđeni na aukciji bio je zlatni prsten s odjeljkom za tabletu viagre. Prodan je za 22,400 dolara.
Cjelokupan set svezaka časopisa koji obuhvaćaju razdoblje od 1953. do 2013. godine prodan je za 76.800 dolara, a Hefnerova bijela kapetanska kapa koju je često nosio postigla cijenu od 19,200 dolara.
Pismo iz 1962. godine buduće feministkinje Glorije Štajnem (Steinem) koja je tada u tajnosti radila kao Playboyeva zečica u Hefnerovom njujorškom noćnom klubu i o tome pisala u časopisu “Show” prodano je za 22,400 dolara.
Prihod od aukcije namijenjen je Hefnerovoj fondaciji osnovanoj 1964. Fondacija podupire građanske slobode, među kojima su i prava LGBT zajednice, kao i legalizaciju marihuane, stoji u saopćenju aukcijske kuće.
Zahvaljujući uspjehu “Playboya” Hefner je za života postao milioner, a njegova neto vrijednost u doba smrti procijenjena je na više od 43 miliona dolara. Hefner je bio politički aktivist i filantrop aktivan u nizu javnih pitanja. Bio je i veteran Drugog svjetskog rata.
“Playboy” je izlazio jednom mjesečno i na svojim je stranicama donosio fotografije golih žena, zajedno s raznim člancima o modi, sportu, novim proizvodima i javnim osobama.
Za njega su svoje kratke priče pisali i poznati pisci poput Artura C. Klarka (Arthura C. Clarkea), Jana (Iana) Fleminga, Vladimira Nabokova, i Margaret Atvud (Atwood), a za časopis su radili i mnogi poznati fotografi: Ričard Figli (Richard Fegley), Vilijam Fiđ (William Figge), Arni Frajtag (Arny Freytag), Ron Heris (Harris), Dejvid Mejci (David Mecey), Ras Mejer (Russ Meyer), Pompeo Posar, Sjuz Rendl (Suze Randall) i drugi.
Autor: Net.hr